Pravo na doplatak za djecu i nakon 27 godine života

Obavještavamo sve roditelje djece s teškoćama u razvoju koji su korisnici doplatka za djecu ili im je pravo ukinuto zbog ispunjavanja 27 godina života djeteta da je na sjednici Hrvatskog sabora održanoj dana 08.07.2015. donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, koji stupa na snagu 01.09.2015. Objavljen je u Narodnim novinama broj 82. od 24.07.2015. Izmjenom Zakona propisano je da za djecu s težim ili teškim invaliditetom pripada doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pa sve dok taj invaliditet postoji. Izmijenjeni Zakon propisuje da korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a pravo im nije prestalo do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja. Korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do dana stupanja na snagu ovoga Zakona zbog navršenih 27 godina života, pripada pravo na doplatak za djecu, od dana podnošenja zahtjeva temeljem ovoga Zakona (od 01.09.2015.) pa sve dok postoji teže oštećenje zdravlja. U privitku dostavljamo sve podatke o ostvarivanju prava na doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom koji su izvađeni sa stranica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju pripada doplatak

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne  skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima  utvrđenim Zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili  pastorčad,  za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja.

Dijete s težim ili teškim invaliditetom

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu („Narodne Novine“ broj: 82/15.), izmijenjena je odredba, prema kojoj za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Prema novoj odredbi pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji.
Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

Odredba se primjenjuje od 1. rujna 2015. od kada je Zakon stupio na snagu.
Zakonom je propisano i da korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima do 1.9.2015., a pravo im nije prestalo do dana stupanja na snagu Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do dana stupanja na snagu Zakona zbog navršenih 27 godina života, pripada pravo na doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva temeljem ovoga Zakona (ne prije 1.9.2015.) pa sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Oštećenje zdravlja djeteta i teži ili teški invaliditet, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja.
Od 1. siječnja 2015. na snazi je  Uredba o metodologijama vještačenja koju je donijela Vlada RH, a kojom se uređuje način i postupak vještačenja radi ostvarivanja prava.

Prema navedenoj Uredbi, u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu,  od 1. siječnja 2015. postojanje oštećenja zdravlja djeteta, dokazuje  se Nalazom i mišljenjem  o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Nalaz i mišljenje donosi Jedinstveno tijelo vještačenja kao ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje. Teže oštećenje zdravlja djeteta  postoji ako je navedenim nalazom i mišljenjem, utvrđeno postojanje teškog ili težeg invaliditeta prema odredbi članka 25. stavka 2. točke d) i e) Uredbe o metodologijama vještačenja.

Postupak za vještačenje djeteta pokreće područna služba/ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje službenim putem ako je u zahtjevu za ostvarivanje prava navedeno da dijete za koje se traži doplatak ima oštećenje zdravlja.

Doplatak za djecu ne pripada korisniku:

• za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno
• za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog, lokalnog ili područnog proračuna  osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnom propisu.

Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta  u  brak.

Određivanje svote doplatka za djecu

Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka određene prema utvrđenom dohodovnom cenzusu.
Za djecu s težim ili teškim invaliditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka određuje se u visini od 25% od proračunske osnovice

Ostvarivanje prava i isplata doplatka

Postupak ostvarivanja prava na  doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva.

Zahtjev se podnosi područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda  za mirovinsko osiguranje.

Za donošenje rješenja o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju, nadležna je područna služba, odnosno područni ured  Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva.

Doplatak za djecu se u RH  isplaćuje  preko banaka  na tekuće račune ili račune štedne knjižice korisnika doplatka za djecu u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

Žalbu protiv prvostupanjskog  rješenja o pravu na doplatak za djecu, rješava Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu.

U zahtjevu je potrebno navesti:

– identifikacijske podatke (OIB, MBG, ime i prezime) podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva

– adresu (mjesto stanovanja, broj pošte, ulica i kućni broj i državu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva

– je li podnositelj zahtjeva u braku ili izvanbračnoj zajednici ili sam uzdržava djecu

– u kojem je odnosu/srodstvu podnositelj zahtjeva s djecom za koju traži doplatak (roditelj, djed, baka, očuh, maćeha, skrbnik) i u kojem je srodstvu s članovima kućanstva

– jesu li zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i gdje

– boravi li ili prebiva dijete za koje traži doplatak izvan RH

– ostvaruje li se za dijete doplatak u drugoj državi

– postoji li oštećenje zdravlja djeteta za koje se traži doplatak i koje

– je li djetetu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja(težim ili teškim invaliditetom) osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima.

– IBAN tekućeg računa banke podnositelja zahtjeva/korisnika doplatka za djecu (a ne broj računa druge osobe  ili broj druge osobe na koji je opunomoćen)
Uz zahtjev za prvo ostvarivanje prava na doplatak za djecu, podnose se dokazi o identifikaciji podnositelja zahtjeva, djece  i članova kućanstva (preslike osobnih iskaznica, preslika potvrde iz matica, ili elektronički zapis iz matica e-Građani   (potvrda o rođenju, vjenčanju, razvodu), dokaz o broju OSOBNOG IBAN  tekućeg računa  ili broj štedne knjižice podnositelja zahtjeva na koju će se isplaćivati doplatak.

Nakon priznatog prava na doplatak za djecu, a radi nastavnog ostvarivanja prava u svakoj sljedećoj godini pravo na doplatak ostvaruje se na osnovi zahtjeva podnesenog do 1. ožujka, kada se, na osnovi ukupnog dohotka kućanstva korisnika ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini ponovo utvrđuju uvjeti za ostvarivanje prava, odnosno dohodovni cenzus i pripadajući iznosi doplatka za djecu (postupak prevođenja).

Ako se zahtjev za nastavno ostvarivanje prava ne podnese do 1. ožujka tekuće godine, pravo se može ostvariti, ali ne nastavno od 1. ožujka, već od datuma kada je zahtjev podnesen.

Ako je  nakon novog izračuna ukupnog dohotka, utvrđena ista visina doplatka za djecu za tekuću godinu, doplatak se isplaćuje na temelju ranije donesenog rješenja kojim je utvrđeno pravo na doplatak i visina doplatka. To znači da će se korisnicima kod kojih u postupku prevođenja nije utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, određenoj u prethodnom rješenju,  nastaviti isplata doplatka bez donošenja i dostave rješenja za tekuću godinu.

Korisnici koji neće dobiti rješenje o prevođenju, kao dokaz da ostvaruju pravo na doplatak za djecu (radi ostvarivanja drugih prava) mogu u nadležnoj područnoj službi/uredu zatražiti izdavanje rješenja ili potvrdu o ostvarenom pravu na doplatak za djecu za tekuću godinu.

OKOLNOSTI KOJE UTJEČU NA PROMJENU DONESENOG RJEŠENJA

Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi/uredu prijaviti svaku promjenu nastalu tijekom godine koja može utjecati na promjenu utvrđenih uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu (preseljenje, stupanje u radni odnos korisnika, djeteta ili člana kućanstva, prebivalište ili boravak djeteta u inozemstvu,  smještaj djeteta s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja, odnosno težim ili teškim invaliditetom u ustanovu, stupanje u brak djeteta)  i to u roku od 15 dana od nastale promjene.

Kada se u tekućoj, kalendarskoj, godini izmijene činjenice i okolnosti zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak, o tome se  donosi rješenje, a isplata se obustavlja  posljednjeg dana u mjesecu  u kojem je došlo do promjene.

Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može  biti korisnik, ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.

Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti Zavod.

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi Zavoda prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Zahtjev se može dostaviti osobno ili poštom, može se podnijeti i usmeno u zapisnik.  Uz zahtjev se podnosi određena DOKUMENTACIJA, ovisno o tome  je li podnositelj zahtjeva već korisnik doplatka za djecu ili zahtjev podnosi prvi put.

– Podaci za identifikaciju podnositelja zahtjeva i djeteta djece i članova kućanstva: preslika osobne iskaznice, preslika potvrde iz matica ili elektronički zapis iz matica e-Građani  (potvrda o rođenju, vjenčanju, razvodu)

– dokumentacija kojom se dokazuje da je oštećenje zdravlja nastalo prije 18 godine života djeteta

–  dokaz o teškom ili težem oštećenju zdravlja djeteta

– IBAN (broj) tekućeg ili žiro računa na koji će se uplaćivati doplatak uza dijete

Napomena: Podaci su izvađeni sa službenih internetskih stranica HZMO-a